Malo je delova Petrovaradinske tvrđave koji su toliko nepoznati kao Insel Schanze. Danas od njega nema vidljivih ostataka, a većina posetilaca tvrđave nikada nije čula da je na Dunavu, ispred glavnog utvrđenja, nekada postojalo zasebno ostrvsko utvrđenje čiji je zadatak bio da čuva prilaz jednoj od najvažnijih tvrđava Habzburške monarhije.
Iako je Petrovaradinska tvrđava poznata po sat-kuli, podzemnim galerijama i nadimku „Gibraltar na Dunavu“, njen odbrambeni sistem bio je mnogo složeniji. Insel Schanze predstavljao je jedan od njegovih najzanimljivijih, ali danas gotovo zaboravljenih delova.
Šta znači naziv Insel Schanze?
Naziv potiče iz nemačkog jezika:
- Insel – ostrvo
- Schanze – šanac, zemljano ili bastionsko utvrđenje
Doslovan prevod bio bi „Ostrvski šanac“ ili „Ostrvsko utvrđenje“.
Naziv nije bio slučajan – utvrđenje je zaista podignuto na dunavskom ostrvu ispred Petrovaradinske tvrđave.
Zašto je izgrađeno?
Posle oslobađanja Petrovaradina od Osmanlija 1691. godine Austrija je započela izgradnju jednog od najvećih fortifikacionih sistema u Evropi.
Inženjeri su vrlo brzo shvatili da sama tvrđava nije dovoljna.
Najveća opasnost dolazila je upravo rekom Dunav.
Neprijateljska vojska mogla je:
- iskrcati trupe na ostrvu,
- postaviti artiljeriju,
- koristiti ostrvo kao zaklon,
- pokušati prelazak prema tvrđavi.
Zbog toga je odlučeno da se ostrvo pretvori u zasebno vojno uporište koje će biti prva linija odbrane.
Kada je izgrađeno?
Prvo ostrvsko utvrđenje nastalo je krajem XVII ili početkom XVIII veka kao zemljani šanac.
Današnji izgled dobija tokom velike rekonstrukcije između 1760. i 1764. godine, kada austrijski vojni inženjeri grade potpuno novo zidano bastionsko utvrđenje.
Kako je izgledalo?
Prema sačuvanim austrijskim planovima, Insel Schanze nije bio običan zemljani nasip.
Sastojao se od:
- dva polubastiona,
- debelih zemljanih bedema obloženih zidom,
- vodenog opkopa,
- ravelina ispred glavnog ulaza,
- glacije (blago nagnutog terena bez prepreka),
- topovskih položaja,
- vojnih objekata za smeštaj posade i skladištenje municije.
Njegov oblik potpuno odgovara pravilima francuske bastionske škole markiza Vobana, po kojima je građena i Petrovaradinska tvrđava.
Veza sa tvrđavom
Insel Schanze nije bio samostalna tvrđava.
Bio je deo ogromnog sistema koji je obuhvatao:
- Gornju tvrđavu,
- Donju tvrđavu,
- Vodeni grad,
- mostobrane,
- pontonske mostove,
- spoljne bastione,
- ostrvska utvrđenja.
Zajedno sa Brücke Schanze (Mostobranski šanac) na bačkoj obali Dunava štitio je prilaz pontonskom mostu kojim je Petrovaradin bio povezan sa tadašnjim Petrovaradinskim šancem, iz kojeg će kasnije nastati Novi Sad.
Koliko je vojnika bilo smešteno?
Tačan broj nije poznat.
Pretpostavlja se da je u mirnodopskim uslovima posadu činilo nekoliko desetina do stotinak vojnika, dok je u ratnim okolnostima broj bio znatno veći.
Najvažnije oružje nisu bili vojnici, već topovi.
Njihov zadatak bio je da:
- zatvore plovni put Dunavom,
- spreče iskrcavanje,
- pruže bočnu vatru prema svakom napadaču.
Da li je učestvovalo u bitkama?
Nema podataka da je Insel Schanze bio poprište velikih samostalnih borbi.
Njegova prava vrednost bila je odvraćanje neprijatelja.
Samo njegovo postojanje značilo je da bi svaki pokušaj napada preko ostrva bio izložen unakrsnoj vatri sa ostrva i glavne tvrđave.
Šta se dogodilo sa utvrđenjem?
Tokom XIX veka razvoj moderne artiljerije učinio je ovakva izdvojena ostrvska utvrđenja manje važnim.
Istovremeno je Dunav menjao tok.
Rečna ostrva su se pomerala ili nestajala, a vojni značaj opadao.
Utvrđenje je vremenom napušteno, a kasnije potpuno nestalo.
Danas nisu sačuvani njegovi vidljivi ostaci.
Da li se može pronaći na starim mapama?
Da.
Insel Schanze jasno je označen na više austrijskih vojnih planova Petrovaradinske tvrđave iz XVIII veka.
Na njima se vidi:
- položaj ostrva,
- bastionski oblik utvrđenja,
- veza sa pontonskim mostom,
- odnos prema glavnoj tvrđavi.
Upravo zahvaljujući tim kartama moguće je rekonstruisati njegov izgled i funkciju iako više ne postoji.
Zanimljivosti
- Insel Schanze bio je jedan od retkih ostrvskih fortifikacionih objekata u sastavu habzburških tvrđava na Dunavu.
- Predstavljao je spoljašnji štit Petrovaradinske tvrđave i prvi bi primio eventualni napad sa reke.
- Zajedno sa mostobranima i pontonskim mostovima činio je jedinstven odbrambeni sistem koji je omogućavao kontrolu oba dunavska priobalja.
- Danas se o njegovom postojanju uglavnom saznaje iz vojnih planova i arhivske dokumentacije, dok je na terenu gotovo nemoguće prepoznati mesto na kome se nalazio.
Tokom godina sa izuzetno niskim vodostajem Dunava u zoni nekadašnjeg ostrva i priobalja Petrovaradinske tvrđave povremeno izranjaju kameni ostaci, temelji i različite građevinske strukture iz prošlosti. Među istraživačima postoji mišljenje da bi deo tih ostataka mogao pripadati nekadašnjem ostrvskom utvrđenju Insel Schanze, iako to nije u potpunosti arheološki potvrđeno. Upravo zato svaki veliki pad vodostaja ponovo budi interesovanje za ovo gotovo zaboravljeno utvrđenje i njegove moguće ostatke ispod dunavskog korita.
